Mladen Lujić: Nijedan projekat “Lykosa” nema nikakve veze sa litijumom

U posljednje vrijeme smo svjedoci senzacionalizma, spinovanja i prikupljanja, možemo slobodno reći, jeftinih političkih poena preko, između ostalog, i imena naše firme, rekao je Mladen Lujić, direktor kompanije “Lykos Balkan Metals” (LBM).

Kompanija LBM se sve češće stavlja u kontekst eksploatacije litijuma i pominjanja rudnika. Čitajući navedeno, teško je ne pomisliti da su to djela pojedinaca sa političke scene, s obzirom da se priča intenzivira baš sada, u godini kada se održavaju lokalni izbori u Srpskoj. Dok su s druge strane Vlada i resorno ministarstvo prepoznali važnost stranih ulaganja koja su ključna za ekonomski razvoj RS, istakao je Lujić.

Poručuje kako je “Lykos Balkan Metals” ozbiljna kompanija koja se nema namjeru baviti demantijima i reagovanjima, ali mora stati u zaštitu kredibiliteta kompanije onda kada se iznose lažne informacije i manipuliše činjenicama.

– Razumijemo da pojedine partijske ličnosti svojim glasačima nemaju ponuditi konkretan program koji bi vodio građane ka ekspanziji, pa moraju plasirati besmislice poput onih koje smo mogli čuti ovih dana, kako navodno “Lykos” planira eksploatisati litijum u Šipovu ili praviti rudnik na Ozrenu. Apsolutno je besmisleno iznositi takve tvrdnje koje se nigdje ne pominju u našem portfoliju. Istraživačka kompanija listirana na jednoj od najstrožih berzi, kao što je LBM, prosto mora poslovati po strogim principima transparentnosti. Ono što se dodatno nameće kao uslov je društvena odgovornost i briga za životnu sredinu. Takođe treba biti svjestan da je sam tempo i stil modernog života nametnuo potrebu za intenzivnim geološkim istraživanjima metala za kojim se u prosjeku svake dvije decenije uduplava potreba – naglašava Lujić.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju geološka istraživanja i izmjena Zakona o geološkim istraživanjima, ništa manje nisu glasne i NVO, koje takođe imaju svoje razloge, jer  su vjerovatno dobro plaćeni za „buku“ koju prave.

– Zbilja bi bilo idealno da iza svih plasiranih stavova stoji istinska briga za životnu sredinu, i pokret nastao iz čistog ideala. Na žalost, to kod nas gotovo nikada nije slučaj, što se ogleda u činjenici da u RS ima više od 270 „divljih“ deponija koje predstavljaju ozbiljan problem za zdravlje ljudi i prirode. Ovo nam govori da lažni ekološki aktivisti i neke nevladine organizacije imaju u interesu da građanima plasiraju netačne informacije, a sve to pod lažnim plaštom brige za životnu sredinu. Na društvenim mrežama danas je svako stručnjak za sve; to je i opasnost koja vreba ovo društvo. A gdje ima puno galame tu nema mnogo znanja. Kada je u pitanju izmjena Zakona, u prošlosti zakoni nisu uključivali lokalne uprave u proces davanja saglasnosti za geološka istraživanja, do unazad dvije godine. O saglasnosti su odlučivala stručna lica zaposlena u resornom ministarstvu, a na osnovu zahtjeva. Ovo nikako ne znači da zajednice nisu bile upućene u aktivnosti istraživanja, jer su zakoni takođe propisivali redovnu komunikaciju i informisanje stanovništva o istraživanjima. Takođe, prema Zakonu, prije početka bilo kakvih istraživanja, kompanije su dužne pisanim putem obavijestiti lokalnu upravu i ministarstvo prije početka radova. Usvajanjem Zakona 2022. otvorio se prostor za dodatnu političku manipulaciju – poručuje Lujić.

Iz kompanije ističu da se “Lykos Balkan Metals” bavi isključivo geološkim istraživanjem i to: olova, cinka, srebra, zlata, gvožđa, bakra i pratećih obojenih i plemenitih metala.

– Prije svega, mi nismo rudarska nego istraživačka kompanija. Sve ove informacije nije teško provjeriti, one su svima javno dostupne. Kako napomenuh ranije, transparentnost je uslov berze. Naši projekti i dozvole javno su dostupni, na zvaničnom sajtu kompanije. Projekti za koje smo dobili dozvole za geološka istraživanja od resornog ministarstva su: Sočkovac, Sinjakovo, Jezero, Čajniče, Doboj. To nije nikakva tajna, a ni dozvole nisu dobijene u tajnosti, kako pokušavaju neki predstaviti. Prema zakonu, resorno ministarstvo odobreno rješenje za istraživanje šalje kompaniji, lokalnoj samoupravi i geološkoj inspekciji. Takođe, prije početka bilo kakvih radova na projektu prezentujemo planirane radove lokalnoj zajednici, nakon čega ih kontinuirano izvještavamo kroz mjesečne biltene. Tako da su sve lokalne samouprave upoznate o istraživanju mnogo prije početka. Međutim, ne može se čuti da je neko govorio o tome u javnosti, nego je u interesu određenih grupa da plasiraju dezinformacije – kaže Lujić.

Da li je zemljište na Ozrenu pogodno za organsku proizvodnju?!

Lujić ističe da struka već dugo tvrdi da geološka istraživanja nikada nisu ugrozila životnu sredinu. Nažalost, na društvenim mrežama je sve više lažnih ekologa koji šire neistine, narušavajući ugled stručnjaka, profesora, kao i ugled Republike Srpske.

– Mi možda možemo shvatiti strah i zabrinutost lokalnih mještana, jer nisu dobro informisani ili to ne žele biti. Međutim, pokušavali smo u nekoliko navrata razgovarati s njima i uključiti ih u cijeli ovaj proces. Evo i sada pitam – Zašto ne bi zajedno učestvovali u istraživanju? Zašto se odmah priča o rudniku i kopanju? Zašto se stalno provlači tema kopanja litijuma na Ozrenu kada to nije istina? Zar i same mještane ne zanima kakav je sastav te zemlje na kojoj žive i na kojoj uzgajaju svoju hranu? Jer, prethodna istraživanja geologa su pokazala visoke koncentracije metala na samoj površini zemljišta, što implicira da zemljište i nije tako zdravo kao što mještani misle i tvrde, pa s tim ni sve ono što raste iz njega. Tu odmah sva priča o organskoj proizvodnji i ljekovitom bilju pada u vodu. Iz svih ovih razloga, mislim da je i u interesu mještana i lokalne zajednice da se to istraži – ističe Lujić.

Na kraju je kao pozitivan primjer, koji bi trebali slijediti, Lujić naveo skandinavske zemlje, koje ulažu značajna sredstva u svoja geološka istraživanja kako bi povećali mapiranje potencijalnih nalazišta metala i minerala.