Zekići iz okoline Lopara žive od poljoprivrede: Žele da im i djeca odrastaju u zdravom okruženju

Na tromeđi Semberije, Majevice i Posavine smješteno je selo Pukiš koje pripada opštini Lopare. Dosta stanovništva radi u inostranstvu i u rodni kraj se vraća u penzionerskim danima, a oni koji su ostali uglavnom se bave poljoprivredom.

Najveći poljoprivredni proizvođač u ovoj mjesnoj zajednici je Mika Zekić koji obrađuje 60 hektara oranica i bavi se tovom junadi i proizvodnjom mlijeka. U jednoj od tri štale smješteno je 40 tovnih junadi, a u drugoj muzne krave i telad. Trenutno je u muži šest krava.

– Ovo nisu naročito mlječne krave, daju od 15 do 20 litara, ali zadovoljni smo. Doduše, cijena bi mogla da bude veća. Litar mlijeka je 80 feninga, plus 25 feninga premije. Bar su premije i podsticaji redovni pa nam to daje neku sigurnost – kaže domaćin za portal InfoBijeljina.

Zekići hranu za stoku sami proizvode, ali kupuju soju, sojinu i suncokretovu sačmu, te premikse. Dužina tova i troškovi ipak zavise od kvaliteta teladi.

– Dobar genetski potencijal, da su zdrava telad. Važno je i da imamo obezbijeđen plasman jer kad bikovi prerastu onda ih ne možemo ni prodati. Svaki put kada je obustavljen izvoz za Tursku mi smo štetovali – ističe Zekić.

Kako nam Mika reče u njegovom domaćinstvu se uvijek mnogo radilo, ali se i zarađivalo. Srećan je što je i njegov sin Pero ostao na imanju i što je stvorio porodicu. Peru od diplome agronoma dijeli par ispita, a veoma je koristan i kao veterinarski tehničar.

– Nisam imao dileme. Budućnost je na selu. Nije lako, ali zahvaljujući mehanizaciji i prijateljima koji priskoče u pomoć, sve se stigne. Imam dvogodišnju kćerkicu i zaista želim da odrasta u ovom, zdravom okruženju – kaže Pero.

Zekići na 600 dunuma siju pšenicu, kukuruz, zob i tritikale. Protekle dvije godine bile su veoma loše, nepovoljni vremenski uslovi i visoka cijena mineralnih đubriva bacili su ih u minus. Kao dugogodišnji poljoprivrednik Mika smatra da bi trebalo unijeti određene promjene u Pravilnik o podsticajima.

– Premije za pšenicu raspodijelio bih na sve kulture. Jer onaj ko ima zemlju lošijeg kvaliteta, šeste i sedme klase, ne može proizvesti dovoljne količine pšenice, a opet premije na druge kulture, poput tritikalea ili zob, nema. Nadležni moraju sve to imati u vidu ako žele da imaju uspješnu poljoprivrednu proizvodnju – kaže Zekić.

Planova Zekići za naredni period imaju dosta, ali i volju i želju da rade i napreduju. Namjeravaju da se bave i tovom svinja, a planiraju i izgradnju objekta za skladištenje žitarica i nabavku novih poljoprivrednih mašina. Ovih dana vrijedno se pripremaju za novi proizvodni ciklus s nadom da će godina biti plodonosnija i blagodarnija od prethodnih.